Grad Dubrovnik je smješten na dalmatinskoj rivieri, u podnožju 412 m visokog brda Srd i ima oko 50.000 stanovnika.

Stari grad Dubrovnik nastao je izmedu 598. i 615. kada su stanovnici grcke utvrde Epidaurus morali bježati pred napredujucim Slavenima. Epidaurus je bio smješten na mjestu današnjeg Cavtata. Cavtat je poznat po dubrovackoj zracnoj luci.

U morskoj udolini, koja je nasuta, osnivaju grad pod nazivom Ragusium ili Rausium. Pod utjecajem Slavena, ime se mijenja u Ragusa. Ragusa je prvo pripadala Bizantu,nakon 1205. Veneciji. Od 1358. do 1526. Dubrovnik pripada Madarima. Nakon Turske okupacije Balkana, Dubrovnik postaje nezavisna trgovacka republika podložna Turskoj.

Dubrovnik je svoj najveci ekonomski uspon imao u XIV i XV stoljecu, kada je imao svoje konzulate u svim vecim balkanskim gradovima. Sredinom XV stoljeca Dubrovnik je imao preko 300 trgovackih brodova i iko 40.000 stanovnika.

U XVI i XVII stoljecu Dubrovnik je bio “slavenska Atena” s naprednom književnosti, dramskom umjetnosti, kiparstvom i arhitekturom.

Kada je 1667. godine jaki potres pogodio Dubrovnik, njegova trgovacka moc slabi i grad nazaduje. Francuski vojskovoda Napoleon 1808. okoncava postojanje Dubrovacke Republike, a 1814. se rada kraljevina Dalmacija, u stvari u vlasništvu Austro – Ugarske. Nakon prvog svjetskog rata, 1918. godine, Dubrovnik pripada kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koji su se ujedinili pod vlašcu kralja Petra I. U drugom svjetskom ratu, Dalmaciju su okupirali Talijani, koji su od 1943. dijelom potcinjavali Hrvatsku.

Od 1945. godine Dubrovnik je pripadao SR Hrvatskoj, koja je bila dio Titove federativne Jugoslavije. Nakon Titove smrti, u Jugoslaviji je nastala borba za prevlast, i 1991. godine Hrvatska, kao i Slovenija, objavljuje nezavisnost i napušta federaciju. U borbi za slobodu, koja je trajala od listopada 1991. do svibnja 1992. grad je strahovito oštecen. U ovom trenutku vecina oštecenja je popravljena, pa se stari grad može posjecivati.

Stari grad je potpuno okružen zidinama iz kasnog srednjeg vijeka, s nekoliko kula. Na ulazu u Franjevacki samostan s romanesknim klaustrom nalazi se stara ljekarna u još uvijek izvornom obliku. I Dominikanski samostan ima prekrasni klaustar iz XIV stoljeca i muzej. Na kraju Straduna (glavna ulica) je palaca Sponza (XVI stoljece), a na desno, odmah do gradske kavane, je kasnogoticka palaca – Knežev dvor, gradena od 1435. do 1441., danas dijelom muzej.

Katedrala, totalno rekonstruirana nakon potresa je dijelom renesansni, a dijelom barokni stil. Do srpske pravoslavne crkve (1877.) je muzej ikona. U biskupskoj palaci u blizini Katedrale, nalazi se kolekcija slika s radovima Rafaela, Tiepola i Tiziana.

Svake godine u srpnju i kolovozu U Dubrovniku se održava ljetni festival glazbe, plesa, teatra i folklora.

Na poluotoku Lapad nalaze se lijepe plaže i puno hotela. Na predjelu Gruž je gradska luka, a u blizini je i dubrovacka marina.